auto.pub logo
International Space Station

NASA menja kurs da bi dobila novu stanicu u orbiti pre penzionisanja ISS-a

Author: auto.pub | Published on: 13.08.2025

Vreme ističe. Za pet godina modifikovani SpaceX Dragon započeće manevar koji će poslati Međunarodnu svemirsku stanicu u kontrolisano poniranje ka dnu Tihog okeana. Zamena još nije spremna, a SAD rizikuju da ostanu bez sopstvenog orbitalnog uporišta nakon povlačenja ISS-a, dok rad na kineskom Tiangongu teče punom parom.

NASA je već usmerila 500 miliona dolara u razvojne napore kompanija Northrop Grumman, Blue Origin, Axiom Space i Voyager Space, ali su izgledi da bilo koja stanica bude završena pre 2030. i dalje tanki. U takvim okolnostima vršilac dužnosti administratora Sean Duffy potpisao je direktivu koja menja celu strategiju.

Prethodni plan je predviđao da se početkom 2026. izaberu jedan ili dva pobednika za velike ugovore za izgradnju i sertifikaciju stanica punog obima. Problem je finansiranje. NASA procenjuje manjak do 4 milijarde dolara. Državni budžet obezbeđuje svega 272,3 miliona za 2026. i 2,1 milijarde za narednih pet godina, što je tek delić potrebnog.

Sada se agencija okreće manjim koracima. Biće otvoren konkurs za izbor najmanje dva, po mogućnosti tri, razvojna tima. Sertifikacija će uslediti tek posle probnog leta sa posadom, a najmanje četvrtina sredstava biće isplaćena tek kada stanica dokaže da može da ugosti četvoro ljudi tokom mesec dana. Dugoročna nastanjivost više neće biti obavezna.

To pogoduje timovima koji mogu brzo da pošalju jednostavan, ali funkcionalan modul u orbitu. Jedan od favorita je Vast, koji sa SpaceX-om razvija stanicu Haven-1, projektovanu za četvoro astronauta na misijama od dve nedelje i snažno oslonjenu na sisteme kapsule Dragon.

U međuvremenu, Axiom, Blue Origin i Voyager moraće da prilagode svoje ambicioznije projekte novim pravilima. Bivši šef NASA programa Phil McAlister govori otvoreno: stari model nikada ne bi uspeo, dok novi pristup svima daje šansu da do 2030. stignu do cilja.

Jasno je da će se američka budućnost u orbiti manje oslanjati na državne megaprojekte, a više na okretnost privatnog sektora. Pobednik će biti onaj ko najbrže pređe put od nacrta do lansirne rampe.